zatvorite   x

Poštovani, priča o očuvanju baštine Vaše lokalne zajednice upravo je započela. Čestitamo!

Na Vaš ćemo upit nastojati odgovoriti što prije. Zahvaljujemo Vam na javljanju i radujemo se budućoj suradnji.

Srdačan pozdrav,
Muze

Hvala vam!
Primili smo vašu poruku. Odgovorit ćemo u što kraćem roku.
Došlo je do pogreške. ponovite postupak.
zatvorite   x

Klaster kreativnih industrija - Kako su Muze sišle s Olimpa

Interpretacija baštine, briga o kulturnom i kreativnom identitetu i njena veza s turizmom dio su kreativnih i kulturnih industrija, u nas nedovoljno vrednovane danas najbrže rastuće gospodarske grane. Zato priključenje Muza Hrvatskom klasteru konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI) ima za cilj da kroz promicanje intelektualnog vlasništva, osmišljavanje boljih kulturnih politika i stvaranje novih prilika u poduzetništvu u kulturi, doprinesemo stvaranju bolje i ljepše zajednice.

U antici Zeusov tron u današnjici − klaster stvaralaca. Tako bi se u najkraćem opisala povijesna promjena radnog okruženja Muza. No, ako se radno mjesto mijenja, pa su s Olimpa nadahniteljice umjetnika sišle u urede, muzeje i na ulice, misija im i u suvremenom svijetu ostaje ista. Tijekom više od 10 godina suradnje u promicanju interpretacije baštine s brojnim vrhunskim dizajnerima, umjetnicima, fotografima, ilustratorima, autorima interpretacijskih tekstova dokazale su to i hrvatske Muze. U želji da unaprijedimo ovu za dobrobit društva važnu djelatnost u studenom smo pristupile u članstvo Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, krovne organizacije koja povezuje stvaralačke sektore i umrežava predstavnike spomenute industrije s gospodarstvom te državnim i akademskim institucijama. Čime nas je to Klaster pridobio?

Prije svega, HKKKKI rad vještih i talentiranih osobnosti i tvrtki s kojima svakodnevno surađujemo vrednuje jednakopravno kao i sve druge sudionike tržišta rada – što u praksi nije slučaj. Drugo, Klaster ih osnažuje ne samo u trenutku kreiranja i prezentiranja njihovih djela nego ih potiče da taj svoj potencijal unaprijede stvaranjem zaposlenosti i društvenog bogatstva. Ili riječima Ivane Nikolić Popović, predsjednice HKKKKI-ja:

"Rad kreativaca prisutan je u 99 posto svih proizvoda ili usluga na tržištu, što dovoljno govori da njihova umijeća i rad treba poticati i vrednovati jednako kao i sve ostale dionike proizvodnog procesa i upravo ćemo na tome raditi u ovoj i godinama pred nama. Prepoznatljivost, autentičnost i atraktivnost države, regija, gradova jednako kao i proizvoda ključni je doprinos našeg sektora kroz koji se direktno utječe na konkurentnost." Te njene ocjene utemeljene su na brojkama i trendovima, kod nas još uvijek nedovoljno prepoznatima.

Prema riječima Martina Schula, predsjednika Europskog parlamenta "upravo kultura najviše doprinosi europskom bogatstvu". U BDP-a Unije kultura sudjeluje u 4,2%, godišnji prihod je 535,9 milijardi €, na sektor je vezano više od 7 milijuna europskih radnih mjesta, i to najviše u malom poduzetništvu. A što govore podaci za Hrvatsku? Domaći kreativci u nacionalnom BDP-u sudjeluju sa 2,3%, sektor zapošljava 42 000 osoba, a godišnje ostvaruje više od 15 milijardi kuna prihoda. Možemo li biti zadovoljni?

"Važnost kreativne industrije još uvijek nije dovoljno prepoznata i pozicionirana u postojećim politikama, strategijama i zakonima", tvrdi Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavca. Pritom su kulturna i kreativna industrija, tvrdi se, pravi protuotrov za krizu. One čak i rastu za gospodarskih poteškoća, snažno se oslanjajući na lokalnu radnu snagu, posebno na mlade – skupinu najviše ugroženu nezaposlenošću.

Upravo te njihove odlike želi razvijati 2014. godine utemeljen projekt "Kreativna Hrvatska" nastao kao zajednička inicijativa HKKKI-ija i HUP-a koji okuplja udruge, institucije, gradove, sveučilišta, agencije i privatna poduzeća. Ideja smještanja kreativne industrije u bolji društveni okvir temelji se na pet segmenata, prvi je temeljen na iskustvu da bez jake infrastrukture i institucionalne podrške nema razvoja. Iako je u programu smješten negdje u sredini, jedan je od ključnih zadataka objasniti kreatorima javnih politika kako kreativna industrija nije "potrošač državnih sredstava", nego naprotiv isplativa investicija. Pritom ne treba osvješćivati samo javne trudbenike nego i čitavu javnost koja još uvijek prepoznatljivost Hrvatske kao zemlje s bogatim kulturnim identitetom doživljava kao "samorazumljivo" u stilu – "a tko je kao mi". Pričanje dobre priče o sebi zahtjevan je i nadasve kreativan posao koji zahtijeva ozbiljne predradnje: uključivanje kreativne i kulturne industrije u nacionalne i gospodarske strategije, mapiranje njenih resursa, poticanje standarda struka itd

Nije dovoljno samo konstatirati status quo nego i poticati istraživačke aktivnosti, inovacije, eksperimente u poduzetništvu u kreativnoj i kulturnoj industriji. To znači i uključivanje svih gospodarskih, društvenih i vladajućih sektora, potom poticanje međunarodne suradnje i jačanje prisutnosti i pozicije nacionalne kreativnosti na međunarodnim tržištima.

Posebna važnost je ono što se birokratski zove razvoj ljudskih resursa, a što u prijevodu znači stvaranje takvog obrazovnog sustava koji će "stvarati stvaraoce", ali ih umješno pozicionirati na tržištu rada. Pritom je stvaranje jedan segment ljudskog faktora, drugi je obučenost u upravljanju, poznavanju europskih tržišnih mogućnosti i mogućnosti inovativnog financiranja. Ono što je posebno važno jest da javnost bude na pravi način informirana, točnije da joj budu prezentirani i objašnjeni učinci prelijevanja kreativne i kulturne industrije na druge industrije i društvo u cjelini.

Kakva iskustva u tom smislu mogu Klasteru prenijeti Muze?

U svim projektima interpretacije kulturne i prirodne baštine na kojima smo radile pokazalo se kako je upravo baština, kao poseban oblik nacionalnog identiteta, veliki inspirator i posao kreativaca. Njihova umjetnička djela inspirirale smo pričama o različitim kulturnim i prirodnim fenomenima koji su rezultirali osmišljavanjem velikog broja vizualnih materijala, filmova i animacija, zanimljivog dizajna namještaja, multimedijalnih aplikacija itd. Primjerice, u trogodišnjem projektu interpretacije i prezentacije prirodne baštine za naše nacionalne parkove, parkove prirode i ostala zaštićena područja Muze su surađivale s interdisciplinarnim timom dizajnera, od grafičkog, multimedijalnog i produkt dizajna. Kroz interpretacijsko planiranje i uspostavljanje brojnih centara za posjetitelje i interpretacijskih centara predviđena je izrada više od 2500 fotografija, više od 1000 ilustracija, 1000 komada namještaja, gotovo 200 filmova i animacija i još mnogih različitih produkata kreativnih industrija... Kako u industrijskim prikazima brojke vrijede više od slova, spomenimo tek još Ivaninu kuću bajke u Ogulinu. Na izložbenom prostoru veličine 100 metara četvornih, radilo je više od 100 kreativaca raznih formata, dakle više od jedne osobe po jednom četvornom metru!

U tom smislu moglo bi se reći da dar koji s Olimpa Muze donose u Klaster nipošto nije malen. Tim više jer je dobar dio naših projekata stvoren u okruženju koje bi se moglo nazvati nekom vrstom kreativne predindustrije, da ne kažemo manufakture.

Volite svoj zavičaj? Ponosni ste na svoj grad? Želite ono što osjećate pretočiti u priču o identitetu i podijeliti je sa drugima? Pošaljite nam svoja razmišljanja, svoja pitanja i prijedloge i mi ćemo vam pomoći da ih zajedno uobličimo u jedinstveni fragment za baštinski mozaik Hrvatske!

kontaktirajte nas
Što je potrebno za vašu veliku baštinsku priču?
anketa
podijelite
podijelite