Da je Hrvatska brod...

Da je Hrvatska brod, imala bi jarbol i jedra, kobilicu i rebra, sve u svemu, bila bi to lijepa barka. Ali na mjestu gdje bi trup broda trebali obgrliti madiri, kako pjesnik kaže, "kroz buže vitar piri". Nema ova ploveća metafora s rupama na oplati nikakve veze s politikom, ona gotovo i da nije preneseno značenje, jer odnosi se – na maritimnu baštinu. 

Upravo toj pomorskoj baštini posvećen je skup koji će se u 10. i 11. lipnja održati na Murteru, točnije u Betini pod nazivom "Maritimna baština u lokalnim zajednicama, modeli održivosti". Mjesto Betina nije pritom slučajno odabrano: zbog svoje više stoljetne brodograditeljske baštine zaslužuje biti domaćinom takvoga skupa, i to ne samo zbog povijesnih zasluga nego i zbog današnjih generacija Murterina koje su, ima tomu više od dvadesetak godina, postali jedno od ishodišta njegovanja posebnog nacionalnog identiteta koji plovi. Murterini su iznjedrili "Latinsko idro", pokret koji su, jedna za drugom, diljem obale slijedile slične obnove i regate. Betinjani su nedavno otvorili Muzej posvećen tradicijskoj brodogradnji. Nisu to jedini primjeri očuvanja baštine u lokalnim zajednicama. Na sjeveru je još 2004. godine uz pomoć Muza niknuo projekt Ekomuzeja batana s Kućom o batani / Casa della batana, koji je svojim rješenjima bio pionirski, ne samo na istočnoj obali Jadrana nego i Europi. Na jugu, priča o Falkuši, jedinstvenom brodograditeljskom i plovidbenom fenomenu koji su iz zaborava izvukli prof. Joško Božanić i udruga Ars Halieutica, glas o hrvatskom životu uz more prenijela je još 1998. na velikoj svjetskoj izložbi u Lisabonu. Samo ta tri primjera (a postoje još mnogi) pokazuje kako su lokalne zajednice bile, da se poslužimo metaforom s početka teksta, koblica i rebra obnove pomorske baštine. 

Njihove smjele plovidbe na druge obale glas o pomorskoj Hrvatskoj pronijele su diljem svijeta, od gostovanja male hrvatske tradicijske flote na Festivalu mora u Brestu preko aktualne nominacije Ekomuzeja batana za upis na UNESCO-vu listu najboljih praksi u području očuvanja nematerijalne baštine. To će reći da naša barka u svjetskom kontekstu ima i dobro armana i natrimana jedra, a svakako je pohvalno da inicijativa i organizacija betinskog skupa dolazi iz takvog ozračja – iza nje stoji Ured hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule, koji u Bruxellesu obnaša dužnost potpredsjednika Međuskupine za more, rijeke, otoke i priobalna područja u Europskom parlamentu. Piculin tim u Betinu dovodi čitav niz važnih osobnosti kad je njegovanje europske pomorske baštine posrijedi. Prema najavama, skupu će biti nazočan Thedo Fruithof, generalni tajnik European Maritime Heritage, Elisabete Curtinhal, šefica Odjela za kulturu i baštinu općine Seixal iz Portugala sa znamenitim istoimenim ekomuzejom, Martyn Heighton, direktor National Historic Ships iz Velike Britanije, Kirsten Monrad Hansen, iz danske udruge Han Herred Havbåde… 

Prema svemu sudeći, nema dvojbe da će domaći i strani sudinici skupa pružiti mnoge dobre primjere, ali i što je još važnije i otvoriti ozbiljne rasprave o onome što bi se figurativno moglo nazvati "bužama od madira", zbog kojih je i doseg i vremenski rok mnogih plovidbi ograničen. U samoj najavi skupa spominju primjerice "značajne poteškoće u osiguravanju dugoročne održivosti te razvoju poticajne klime za daljnji napredak". Jednim dijelom riječ je o sezonalnosti i nediferenciranosti lokalnih mikroekonomija koje uvelike utječu i na pristup maritimnoj baštini. S druge strane, a čini se da je tu rupa u oplati najveća, riječ je nedostatku ozbiljnog nacionalnog promišljanja o tome što more Hrvatskoj znači i koje je mjesto maritimne baštine u tom okviru. Određivanje nacionalnog kursa u tom pogledu nije samo u nadležnosti Ministarstva kulture, štošta bi o tome morali reći i iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva turizma… S njihovim uključivanjem svaki će lokalni zahtjev prema Europskoj uniji, koja kroz razne fondove i Erasmus program financira projekte vezane uz maritimnu baštinu, biti ne samo na razini Hrvatske umrežena nego i za ozbiljniju plovidbu izglednija.

S njihovim uključivanjem svaki će lokalni zahtjev prema Europskoj uniji, koja kroz razne fondove i Erasmus program financira projekte vezane uz maritimnu baštinu, biti ne samo na razini Hrvatske umrežena nego i za ozbiljniju plovidbu izglednija.

podijelite
podijelite